Svatko bi trebao biti slobodan biti ono što jest i voljeti koga želi bez straha. 
No, lezbijske, gej, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe i dalje su suočene s diskriminacijom u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Europu. 
Europska unija predano se bori protiv diskriminacije. Poslušajte kako Unija nastoji izgraditi uključivije društvo u kojemu se svi osjećaju sigurno.

Suzbijanje diskriminacije LGBTIQ osoba

Zbog rastućih prijetnji slobodi medija i financijskoj održivosti medijskih kuća, Parlament je donio zajednički okvir za medijske usluge poznat kao Europski akt o slobodi medija. To je istinska prekretnica, jer Akt štiti novinare i medijske djelatnike, propisuje transparentnost vlasništva nad medijima i promiče međunarodnu suradnju kako bi se osigurao raznolik i neovisan medijski krajolik.

Europski akt o slobodi medija

Am 10. Dezember 1948 verkündete die Generalversammlung der Vereinten Nationen in Paris die Allgemeine Erklärung der Menschenrechte. Diese Erklärung ist ein Meilenstein in der Geschichte der Menschenrechte, da in ihr zum ersten Mal die weltweit zu schützenden grundlegenden Menschenrechte festgelegt wurden. Sie wurde von einer Gruppe von Visionären mit unterschiedlichem beruflichem, kulturellem und religiösem Hintergrund verfasst. Sie arbeiteten in der kurz zuvor gegründeten Menschenrechtskommission der Vereinten Nationen zusammen. Die Erklärung wurde in mehr als 500 Sprachen übersetzt. Sie diente außerdem als Inspiration und Wegbereiterin für mehr als 70 Menschenrechtsabkommen, die weltweit oder regional dauerhaft gelten.

Allgemeine Erklärung der Menschenrechte - Deutsch

La Asamblea General de las Naciones Unidas aprobó la Declaración Universal de los Derechos Humanos el 10 de diciembre de 1948 en París. Es un documento que marca un hito en la historia de los derechos humanos porque, por primera vez, establece los derechos humanos fundamentales que deben protegerse universalmente. La Declaración consta de un preámbulo seguido de treinta artículos. La Unión Europea la ha adoptado plenamente, utilizándola para establecer normas en su legislación y acuerdos internacionales, así como para orientar su política exterior.

La Declaración Universal de los Derechos Humanos - español

Il 10 dicembre 1948, a Parigi, l'Assemblea Generale delle Nazioni Unite adotta la Dichiarazione universale dei diritti umani. Si tratta di un passo decisivo, perché, per la prima volta in assoluto, questo documento definisce i diritti umani fondamentali che godono di una protezione universale. L'UE ha fatto sua la Dichiarazione, che si compone di un preambolo e trenta articoli, prendendola come riferimento per stabilire norme nella sua legislazione e negli accordi internazionali e per orientare la sua politica estera.

La Dichiarazione universale dei diritti umani - italiano

Generalna skupščina Združenih narodov je 10. decembra 1948 v Parizu sprejela Splošno deklaracijo človekovih pravic. Deklaracija je v zgodovini človekovih pravic pomemben mejnik, saj so bile v njej prvič določene temeljne človekove pravice, ki jih je treba vedno varovati. Dokument je sestavljen iz preambule in tridesetih členov. Evropska unija je deklaracijo v celoti sprejela in jo uporablja za določanje standardov v evropski zakonodaji in mednarodnih sporazumih ter za usmerjanje svoje zunanje politike.

Splošna deklaracija človekovih pravic - slovenščina

The United Nations General Assembly proclaimed the Universal Declaration of Human Rights on 10 December 1948 in Paris. The Declaration is a milestone document in the history of human rights because, for the first time, it set out fundamental human rights to be universally protected. The document is composed of a preamble followed by thirty articles. The EU has fully embraced the Declaration's significance, using it to set standards in its legislation and international agreements, and to guide its external policy.

The Universal declaration of Human Rights - English

DROI Committee meeting

EP Plenary session - Debates on cases of breaches of human rights, democracy and the rule of law

EP Plenary session - Debates on cases of breaches of human rights, democracy and the rule of law (Rule 144) Latest attacks against women, women's rights defenders in Iran, and its arbitrary detention of EU nationals

EP Plenary session - The EU Guidelines on Human Rights Defenders

EP Plenary session - Women activism – human rights defenders related to sexual and reproductive health and rights (SRHR)

EP Plenary session - Human rights and democracy in the world and the European Union’s policy on the matter - annual report 2022

Pakistanska aktivistica za prava djevojčica Malala Yousafzai obratila se Europskom parlamentu na temu važnosti obrazovanja u zemljama s niskim prihodima. Održala je govor prihvaćajući nagradu Saharov za slobodu misli 2013. godine. * Cijeli govor pogledajte na poveznici Multimedijskog centra Europskog parlamenta: http://epyoutube.eu/q5wV

Govor Malale Yousafzai o obrazovanju | Europski parlament

Liberijska čelnica Ellen Johnson Sirleaf zatražila je međunarodnu pomoć kako bi se spriječio povratak nasilja nakon 14 godina građanskog rata u njezinoj zemlji. Prva žena izabrana za predsjednicu jedne afričke države obratila se Europskom parlamentu u rujnu 2006., samo osam mjeseci nakon što je preuzela dužnost. Rekla je da su Liberijci predani tome da sukob - koji se okončao 2003. - ostave iza sebe. Govorila je o razaranju koje je ostavio rat, izazovima obnove i pomirenja te o potrebnoj međunarodnoj pomoći za održivi razvoj. * Cijeli govor pogledajte na poveznici Multimedijskog centra Europskog parlamenta: http://epyoutube.eu/SpeechEllenJohnson

Govor Ellen Johnson Sirleaf o Liberiji | Europski parlament

Češki predsjednik Václav Havel o osjećaju europske pripadnosti četiri godine prije pristupanja njegove zemlje EU-u. Václav Havel bio je posljednji predsjednik Čehoslovačke i prvi demokratski izabrani predsjednik u zemlji nakon pada komunizma, kao i prvi predsjednik Češke Republike nakon njezina osnivanja. 2000. godine, četiri godine prije pristupanja njegove zemlje EU-u, obratio se Europskom parlamentu, govoreći o osjećaju europske pripadnosti i europskog jedinstva. * Cijeli govor pogledajte u multimedijskom centru Europskog parlamenta.

Govor Václava Havela o europskom identitetu | Europski parlament

Dobitnik Nobelove nagrade za mir Denis Mukwege govori protiv korištenja silovanja i nasilja nad ženama kao ratnog oružja. Osnivač je bolnice Panzi u Bukavuu u Demokratskoj Republici Kongo. Kao ginekolog pomogao je tisućama žena žrtvama seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u svojoj zemlji. 2014. Europski mu je parlament za njegov rad dodijelio Nagradu Saharov za slobodu misli.  Četiri godine kasnije dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. Nastavlja podizati svijest javnosti o pitanju seksualnog nasilja nad ženama tijekom oružanih sukoba. * Cijeli govor pogledajte na poveznici Multimedijskog centra Europskog parlamenta: http://epyoutube.eu/SpeechMukwege

Govor dr. Denisa Mukwegea o seksualnom nasilju u Kongu | Europski parlament

Papa Ivan Pavao II. rekao je da Vatikan snažno podržava izgradnju Europe u tijeku, miroljubivi postupak koji zbližava narode i služi kao primjer svijetu. Pozvao je na toleranciju među narodima i vjerama te zaštitu okoliša. Papa je govorio o važnosti kršćanstva u europskoj prošlosti i budućnosti. Prvi Papa koji je posjetio Europski parlament obratio se plenarnoj skupštini u Strasbourgu u listopadu 1988. * Cijeli govor pogledajte na poveznici Multimedijalnog centra: http://epyoutube.eu/SpeechPopeJohnPaulII

Govor pape Ivana Pavla II. o izgradnji Europe ⎢Europski parlament

Za Simone Veil, preživjelu žrtvu holokausta, stvaranje Europske unije najvažniji je događaj u posljednjih 50 godina. Ona je 1995., na 50. obljetnicu holokausta, Europskom parlamentu objasnila kako su tragedije koje su obilježile njenu prošlost učvrstile njenu vjeru u europski projekt. Navela je kako je važno mlađe naraštaje podsjetiti na ključnu ulogu Europske unije u poticanju mira i jedinstva, naročito kad kritiziraju EU. Rođena u Francuskoj 1927., Veil je preživjela koncentracijske logore te je kasnije imala vodeću ulogu u feminističkom pokretu i politici Europe. Godine 1979. postala je prva predsjednica izravno izabranog Europskog parlamenta i prva žena koja je predsjedavala skupštinom. * Cijeli govor (12 minuta) pogledajte u multimedijskom centru Europskog parlamenta: http://epfacebook.eu/q5z7

Govor Simone Veil o poukama holokausta | Europski parlament

Pet dana nakon što su ruske snage napale Ukrajinu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se Europskom parlamentu putem video veze iz Kijeva, grada pod opsadom. U odlučnom govoru pohvalio je hrabrost svojih sugrađana Ukrajinaca, osudio besmisleno ubijanje te je pozvao Europski parlament da podrži zahtjev Ukrajine za pridruživanje EU-u. * Cijelu snimku govora od 1. ožujka 2022 pogledajte u multimedijskom centru Europskog parlamenta: http://epyoutube.eu/speechZelenskyy

Govor Volodimira Zelenskog o ratu u Ukrajini | Europski parlament

Južnoafrički čelnik Nelson Mandela pozvao je na brzo okončanje sustava aparthejda te je zagovarao pomirenje. Bilo je to u srpnju 1990. godine. Samo četiri mjeseca ranije pušten je na slobodu, nakon 27 godina zatvora. U to vrijeme Južnom Afrikom je još uvijek vladala bjelačka vlada. Četiri godine nakon ovog govora, Mandela će postati prvi predsjednik demokratske Južne Afrike. * Cijeli govor pogledajte u multimedijskom centru Europskog parlamenta.

human rights

Videozapisi

Fotografije

Foto galerije

Audio zapisi

Mediji objavljeni za ovaj oznaka

182

Videozapisi

81

Foto galerije

7

Audio zapisi

2.167

Fotografije